Jutro bez kave za mnoge nije pravo jutro. No u posljednje vrijeme sve češće čujemo upozorenja: “Nemoj piti kavu natašte, diže kortizol”, “uništava želudac”, “stvara stres u tijelu”. Pa što je zapravo istina?

Kava i kortizol: podiže li kava stvarno hormon stresa?

Kortizol je hormon koji regulira našu stresnu osovinu – takozvanu HPA os (hipotalamus–hipofiza–nadbubrežna žlijezda).

On nije “loš” hormon; potreban nam je za energiju, budnost i stabilnu razinu glukoze u krvi.Kofein iz kave blokira adenozinske receptore u mozgu, čime povećava budnost i može potaknuti kratkotrajnu aktivaciju stresnog sustava.

Kod osoba koje rijetko piju kavu, može doći do privremenog porasta kortizola  u nekim istraživanjima i do 20–50 % iznad početne razine.

No ono što se često ne spominje jest adaptacija. Kod redovitih konzumenata razvija se tolerancija i kortizolni odgovor postaje znatno slabiji. To znači da jutarnja kava kod osobe koja je pije svakodnevno ne znači nužno kronično povišen kortizol. Neki pregledi literature čak sugeriraju da umjerena konzumacija može biti povezana s boljim raspoloženjem i nižim percipiranim stresom (Raza i sur., 2024).

Drugim riječima, sama šalica kave nije automatski “stres za tijelo”. Pitanje je u kakvom stanju je vaš organizam kada je pijete.

Što se događa u želucu kada pijemo kavu natašte?

Kava potiče lučenje gastrina – hormona koji stimulira proizvodnju želučane kiseline. I kofeinska i bezkofeinska kava mogu povećati sekreciju kiseline, što znači da kofein nije jedini odgovoran za taj učinak.

Kod zdravih osoba taj porast je prolazan i najčešće ne uzrokuje problem. No kod osoba s gastritisom, refluksom ili osjetljivom sluznicom želuca, kava natašte može pojačati nelagodu, žgaravicu ili bol.

Važno je razumjeti da sama kava rijetko uzrokuje oštećenje želuca kod zdravih ljudi. Problem se češće javlja kada je probavni sustav već pod opterećenjem – kronični stres, neredoviti obroci, preskakanje doručka i visoka konzumacija kofeina mogu zajedno povećati rizik od simptoma.

Kava i crijevni mikrobiom: manje poznata strana priče

Kava nije samo kofein. Ona je bogata polifenolima, posebno klorogenskim kiselinama, koje dospijevaju u debelo crijevo i tamo interagiraju s bakterijama.

U studiji objavljenoj u časopisu Nutrients pokazano je da je dugoročna konzumacija kave povezana s promjenama u sastavu crijevne mikrobiote. Osobe koje su konzumirale više kave imale su višu zastupljenost skupine Bacteroides–Prevotella–Porphyromonas, a unos kofeina i određenih polifenola bio je pozitivno povezan s tim bakterijskim skupinama (González i sur., 2020).

Također su zabilježene niže razine malondialdehida (MDA), markera oksidativnog stresa. Kava, dakle, ne djeluje samo na mozak – već i na crijevni ekosustav.

Kada kava natašte dugoročno može postati problem?

Sama jutarnja kava natašte kod zdrave, naspavane osobe s urednom probavom najčešće neće uzrokovati problem. No ako se kombinira s kroničnim stresom, neredovitim obrocima i preskakanjem doručka, situacija se mijenja.

Dugoročno oslanjanje na kavu kao “zamjenu za obrok” može održavati tijelo u blago povišenom stresnom stanju, osobito ako je razina kortizola već visoka. Uz to, redovito preskakanje obroka može destabilizirati regulaciju glukoze i dodatno opteretiti os stres–metabolizam.

Drugim riječima, problem često nije kava sama po sebi, već obrazac ponašanja oko nje. Ako kava postane zamjena za doručak i jedini jutarnji “pogonski mehanizam”, dugoročno može pridonijeti neravnoteži, osobito kod osoba s osjetljivim metabolizmom ili probavnim tegobama.

Kada je dobra ideja ipak pojesti doručak?

Ako primjećujete da vam kava natašte izaziva nervozu, žgaravicu, nagli pad energije ili pojačanu glad kasnije tijekom dana, možda problem nije samo u kofeinu – nego u tome što tijelo nema nutritivnu podlogu.

Posebno kod osoba koje:

– imaju osjetljivu probavu
– bore se s refluksom ili gastritisom
– imaju izražen stres
– preskaču obroke i jedu neredovito

dodavanje jednostavnog, gut-friendly doručka može značajno promijeniti odgovor organizma.

To ne mora biti velik obrok. Dovoljno je nešto što stabilizira glukozu i “umiri” želudac prije kave, primjerice kombinacija:

– proteina (jogurt, jaja, tofu, proteinski smoothie)
– vlakana (chia, zob, bobičasto voće, Fiber Be Balanced)
– zdravih masti (orašasti plodovi, sjemenke)

Redoviti obroci su važni jer kronično preskakanje doručka, uz oslanjanje na kavu kao “prvi unos”, može dugoročno pridonijeti disbalansu osobito ako je organizam već pod stresom.

Zaključak

Ne postoji univerzalno pravilo da je kava natašte “loša”. No postoji individualni odgovor vašeg tijela.

Ako ste stabilni, naspavani i bez probavnih smetnji, jutarnja kava vjerojatno neće biti problem. Ako ste pod stresom, jedete neredovito i imate osjetljiv želudac – tada možda nije stvar u zabrani kave, nego u podršci organizmu prije nje.

Literatura

1. González S, Salazar N, Ruiz-Saavedra S, Gómez-Martín M, de los Reyes-Gavilán CG, Gueimonde M. Long-term coffee consumption is associated with fecal microbial composition in humans. Nutrients. 2020;12(5):1287. nutrients-12-01287

2. Schubert MM, Grant G, Horner K, King N, Leveritt M, Sabapathy S, Desbrow B. Coffee for morning hunger pangs: An examination of coffee and caffeine on appetite, gastric emptying, and energy intake. Appetite. 2014;83:317–326.

3. Papakonstantinou E, Kechribari I, Sotirakoglou K, Tarantilis P, Gourdomichali T, Michas G, et al. Acute effects of coffee consumption on self-reported gastrointestinal symptoms, blood pressure and stress indices in healthy individuals. Nutr J. 2016;15:26.

4. Raza ML, Haghipanah M, Moradikor N. Coffee and stress management: How does coffee affect the stress response? In: Progress in Brain Research. 2024. doi:10.1016/bs.pbr.2024.06.013

5. Lovallo WR, Farag NH, Vincent AS, Thomas TL, Wilson MF. Cortisol responses to mental stress, exercise, and caffeine in men and women. Pharmacol Biochem Behav. 2006;83(3):441–447.

6. Nehlig A. Effects of coffee/caffeine on brain health and disease: What should I tell my patients? Pract Neurol. 2016;16(2):89–95.

7. Poole R, Kennedy OJ, Roderick P, Fallowfield JA, Hayes PC, Parkes J. Coffee consumption and health: Umbrella review of meta-analyses of multiple health outcomes. BMJ. 2017;359:j5024.