Besplatna dostava u cijeloj Hrvatskoj!

Besplatna dostava u cijeloj Hrvatskoj!

Vodič za biotike: Što su probiotici, prebiotici, sinbiotici i postbiotici?

U svijetu zdravlja i prehrane sve više se priča o probioticima, prebioticima, sinbioticima, postbioticima i probavnim enzimima. Ali što znače svi ovi pojmovi? Kako djeluju i zašto su važni za naše tijelo? Ovaj vodič razjasnit će vam sve nedoumice. 

Što su probiotici i zašto su važni?

Probiotici su korisni živi mikroorganizmi, najčešće bakterije, koje pružaju brojne zdravstvene prednosti kada se konzumiraju u odgovarajućim količinama. Ove “dobre bakterije” prirodno nastanjuju ljudsko tijelo, posebice probavni sustav, gdje igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikrobiote. Uravnotežena crijevna mikrobiota podržava probavni sustav, imunološki odgovor i cjelokupno zdravlje organizma.

Prednosti probiotika za zdravlje

Probiotici donose brojne koristi vašem tijelu:

  • Poboljšavaju probavu: Olakšavaju razgradnju hrane i pomažu bolju apsorpciju nutrijenata.
  • Reguliraju crijevnu floru: Smanjuju rast štetnih bakterija, pomažući održati ravnotežu korisnih mikroorganizama.
  • Jačaju imunitet: Aktiviraju imunološki sustav i mogu smanjiti učestalost infekcija.
  • Podupiru oporavak crijeva nakon antibiotika: Pomažu u vraćanju ravnoteže mikroflore, koja se često narušava tijekom terapije antibioticima.

Prirodni izvori probiotika

Probiotici se mogu pronaći u raznim fermentiranim namirnicama, uključujući:

  • Jogurt
  • Kefir
  • Kimchi
  • Kiseli kupus
  • Tempeh
 

Ako ne konzumirate dovoljno ovih namirnica, probiotici su također dostupni u obliku dodataka prehrani. Pri odabiru proizvoda obratite pažnju na oznaku CFU (Colony Forming Units), koja označava broj živih mikroorganizama u jednoj dozi.

Najpoznatiji sojevi probiotika

Određeni sojevi probiotika posebno su poznati po svojim zdravstvenim prednostima:

  • Lactobacillus: Primjerice, L. acidophilus i L. rhamnosus.
  • Bifidobacterium: Kao što su B. longum i B. breve.
 

Savjeti za primjenu probiotika

Preporuke za primjenu probiotika uključuju:

  • Odabir sojeva: Važno je odabrati probiotičke sojeve koji su istraženi i imaju dokazane zdravstvene koristi. Sojevi poput Lactobacillus i Bifidobacterium često se koriste zbog svojih pozitivnih učinaka.
  • Doziranje: Preporučene doze obično se kreću od 10^6 do 10^11 CFU (kolonija formirajuće jedinice) po dozi, a specifična doza ovisi o indikaciji.
  • Trajanje terapije: Trajanje primjene može varirati ovisno o zdravstvenom stanju i ciljevima liječenja. U nekim slučajevima, dugotrajna primjena može biti potrebna za postizanje optimalnih rezultata.
 

Za optimalnu korist, preporučuje se konzultirati stručnjaka o pravom proizvodu ili namirnici koja odgovara vašim potrebama.

Što su prebiotici i zašto su važni?

Prebiotici su posebna vrsta vlakana koja naše tijelo ne probavlja, ali zato imaju ključnu ulogu u hranjenju korisnih bakterija u crijevima. Mogu se svrstati u topiva i netopiva vlakna, a oba tipa pružaju brojne dobrobiti za zdravlje probavnog sustava. Topiva vlakna rastvaraju se u vodi i stvaraju gel koji olakšava probavu, dok netopiva vlakna prolaze kroz crijeva gotovo nepromijenjena, pomažući u regulaciji stolice i prevenciji zatvora.

Kako prebiotici djeluju?

Prebiotici dolaze do debelog crijeva neprobavljeni, gdje ih fermentiraju korisne bakterije poput bifidobakterija i laktobacila. Ovaj proces proizvodi korisne spojeve, poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), koje:

  • Njeguju crijevnu sluznicu i podržavaju njenu obnovu.
  • Smanjuju upalne procese u crijevima i šire.
  • Pomažu regulirati probavu, smanjujući nadutost i probleme poput zatvora.
 

Gdje se nalaze prebiotici?

Prebiotike možete pronaći u mnogim namirnicama, posebno onima bogatim vlaknima, poput:

  • Češnjaka i luka: Sadrže visoke koncentracije topivih vlakana, osobito inulina.
  • Poriluka i šparoga: Bogati vlaknima koja potiču rast dobrih bakterija.
  • Banana: Nezrele banane obiluju otpornim škrobom, vrstom prebiotika.
  • Chia sjemenki i zobi: Izvrsni izvori kombinacije topivih i netopivih vlakana.
 

Za postizanje optimalnih učinaka preporučuje se unos oko 28 g vlakana dnevno, uključujući prebiotike.

Da biste postigli preporučeni unos, kombinirajte različite namirnice tijekom dana. Na primjer:

  • Dodajte poriluk i češnjak u juhu ili salatu.
  • Pojedite nezrelu bananu kao užinu uz dodatak orašastih plodova ili sjemenki.
  • Ubacite chia sjemenke u smoothie ili jogurt.
  • Za prilog uz glavno jelo pripremite šparoge ili kuhanu ciklu.
 

Ako niste sigurni unosite li dovoljno vlakana, možete razmisliti o dodatku poput Fiber Be Balanced, koji pomaže smanjiti nadutost i regulirati probavu.

Što su sinbiotici i zašto su važni?

Sinbiotici su kombinacija probiotika i prebiotika koja zajedno djeluje sinergijski kako bi podržala zdravlje crijeva. Dok probiotici donose korisne bakterije u crijeva, prebiotici osiguravaju “hranu” koja pomaže tim bakterijama da rastu, preživljavaju i obavljaju svoje funkcije. Ova moćna kombinacija čini sinbiotike idealnim rješenjem za održavanje ravnoteže crijevne mikrobiote i poboljšanje probavnog zdravlja.

Kako djeluju sinbiotici?

Sinbiotici objedinjuju snage probiotika i prebiotika:

  • Probiotici (poput Lactobacillus i Bifidobacterium sojeva) koloniziraju crijeva i pomažu održati zdravu mikrobiotu.
  • Prebiotici (poput inulina ili fruktooligosaharida) djeluju kao hrana za probiotike, potičući njihov rast i aktivnost.

Zajedno, sinbiotici:

  • Poboljšavaju probavu: Pomažu razgraditi hranu i apsorbirati nutrijente.
  • Jačaju imunitet: Podržavaju imunološku obranu crijeva i cijelog organizma.
  • Smanjuju upale: Reguliraju crijevnu mikrobiotu, što doprinosi smanjenju upalnih procesa.

Izvori sinbiotika:

Sinbiotike možete unijeti kroz hranu ili dodatke prehrani.

Hrana bogata sinbioticima:
    • Kefir s chia sjemenkama
    • Kimchi ili kiseli kupus uz poriluk ili luk
    • Jogurt s dodatkom Fiber Be balanced prebiotičkih vlakana
Dodaci prehrani:

Postoje brojni dodaci prehrani koji kombiniraju probiotičke sojeve i prebiotike, omogućujući praktičan unos u optimalnim omjerima.

Što su postbiotici i zašto su važni?

Postbiotici su bioaktivni spojevi koji nastaju kao rezultat fermentacije hrane od strane korisnih bakterija ili su pripreme koje sadrže inaktivirane mikroorganizme ili njihove dijelove. Za razliku od probiotika, postbiotici ne sadrže žive bakterije, već njihove korisne produkte, poput kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), proteina, peptida, ili fragmenata staničnih stijenki.

Karakteristike i mehanizmi djelovanja postbiotika

Postbiotici djeluju kroz nekoliko ključnih mehanizama:

  • Inaktivirani mikroorganizmi: Iako su mikroorganizmi “mrtvi,” njihovi fragmenti i metaboliti i dalje mogu imati pozitivan učinak na zdravlje.
  • Regulacija imunološkog sustava: Postbiotici utječu na funkciju imunoloških stanica, smanjujući upale i povećavajući otpornost na infekcije.
  • Podrška zdravlju crijeva: Jačaju crijevnu barijeru i reguliraju sastav crijevne mikrobiote.
  • Direktna interakcija s organizmom: Njihovi bioaktivni spojevi mogu stupiti u interakciju s ljudskim stanicama, što pridonosi boljoj probavi i metabolizmu.

Zdravstvene koristi postbiotika

Postbiotici imaju širok raspon primjena u očuvanju zdravlja, uključujući:

  • Poboljšanje zdravlja crijeva: Reguliraju mikrobiotu i smanjuju probleme poput nadutosti ili proljeva.
  • Jačanje imunološkog sustava: Smanjuju upale i povećavaju otpornost na bolesti.
  • Potencijalne terapijske primjene: Istražuju se za liječenje kroničnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva (IBD).
  • Podrška zdravlju kože: Koriste se u kozmetičkim proizvodima za zaštitu i regeneraciju kože.

Primjene postbiotika

Postbiotici su trenutno predmet intenzivnih istraživanja zbog svog potencijala u različitim područjima:

  • Farmaceutika: Postbiotici se istražuju kao sigurni i učinkoviti sastojci u medicinskim proizvodima.
  • Kozmetika: Postbiotičke formulacije koriste se za zdravlje kože i u proizvodima za njegu.
  • Funkcionalna hrana: Fermentirana hrana bogata postbioticima pruža zdravstvene koristi izvan osnovne prehrane, primjerice, kroz poboljšanje probave i jačanje imuniteta.
 

Treba li uzimati postbiotike?

Postbiotike nije nužno uzimati kao dodatke prehrani jer ih vaše tijelo prirodno proizvodi ako imate zdravu crijevnu mikrobiotu. No, oni mogu biti korisni ako:

  • Imate problema s probavom ili nadutošću.
  • Ne unosite dovoljno vlakana i fermentirane hrane koja potiče proizvodnju postbiotika.
  • Tražite način za jačanje imuniteta i smanjenje upala.
 

Dodaci prehrani s postbioticima mogu biti dobar izbor za osobe s probavnim tegobama, nakon antibiotika, ili ako želite jednostavniji način za podršku zdravlju.

Primjeri postbiotika i kako ih unijeti

Postbiotike možete pronaći u fermentiranoj hrani ili specifičnim dodacima prehrani. Evo nekoliko primjera:

Prirodni izvori:

  • Kiseli kupus i kimchi: Osim što sadrže probiotike, bogati su postbiotikom butiratom, koji podržava zdravlje crijeva.
  • Kefir i jogurt: Sadrže korisne bakterije i njihove bioaktivne spojeve.

Dodaci prehrani:

  • Suplementi s kratkolančanim masnim kiselinama (poput butirata) ili specifičnim metabolitima bakterija.
  • Medicinski proizvodi koji sadrže inaktivirane bakterijske stanice ili njihove fragmente.
 

Biotici, uključujući probiotike, prebiotike, sinbiotike i postbiotike, imaju ključnu ulogu u održavanju zdravlja crijeva, imunološkog sustava i općeg blagostanja. Iako mnogi od njih dolaze iz svakodnevne prehrane bogate vlaknima i fermentiranim namirnicama, ponekad je potrebno dodatno prilagoditi unos putem specifičnih dodataka prehrani kako bi se postigli optimalni rezultati.

Ako niste sigurni koji biotici najbolje odgovaraju vašim potrebama, uvijek se savjetujte sa stručnjakom, poput nutricionista ili gastroenterologa. U nekim slučajevima, analiza crijevnog mikrobioma može pružiti dublji uvid u stanje vaše crijevne mikrobiote i pomoći u personaliziranom pristupu prehrani i suplementaciji.

Vodič za mediteransku prehranu!

Upišite vašu email adresu i preuzmite vodič.