Besplatna dostava u cijeloj Hrvatskoj!

Besplatna dostava u cijeloj Hrvatskoj!

Zdravlje crijeva: Kako poboljšati crijevni mikrobiom?

Crijevni mikrobiom je složeni ekosustav mikroorganizama u ljudskom tijelu koji igra ključnu ulogu u zdravlju. Sve više istraživanja potvrđuje koliko je važno održavati ravnotežu tih mikroskopskih saveznika. U nastavku saznajte što je crijevna mikrobiota, kako utječe na zdravlje te što možete učiniti kako biste ju održali zdravom.

Crijevni mikrobiom vs crijevna mikrobiota 

Iako se pojmovi mikrobiota i mikrobiom često koriste naizmjenično, oni imaju različita značenja. Mikrobiota se odnosi na zajednicu svih mikroorganizama koji žive u određenom ekosustavu, poput crijeva. To uključuje bakterije, arheje, gljivice i viruse. S druge strane, mikrobiom označava genetski materijal tih mikroorganizama, odnosno sve gene koje oni nose.

Primjerice, kada govorimo o “raznolikosti mikrobiote,” mislimo na različite vrste mikroorganizama. Kada govorimo o “mikrobiomu,” fokus je na genetskom potencijalu tih mikroorganizama, poput njihove sposobnosti razgradnje hrane ili proizvodnje kratkolančanih masnih kiselina. Oba pojma ključna su za razumijevanje zdravlja i funkcija povezanih s crijevima.

Zašto je crijevni mikrobiom važan za zdravlje?

Crijevni mikrobiom ima niz ključnih uloga u tijelu:

1. Podrška probavi i metabolizmu

Crijevna mikrobiota igra ključnu ulogu u probavi i metabolizmu, omogućujući tijelu da iskoristi hranjive tvari iz hrane na način koji inače ne bi bio moguć. Jedna od njezinih osnovnih funkcija je razgradnja složenih ugljikohidrata, poput vlakana, koje ljudski probavni enzimi ne mogu razgraditi. Korisne bakterije u crijevima fermentiraju ove ugljikohidrate, proizvodeći pritom kratkolančane masne kiseline (SCFA), poput acetata, propionata i butirata.

Butirat, među njima, ima posebno važnu ulogu jer smanjuje upalne procese u crijevima, jača integritet crijevne stijenke i služi kao primarni izvor energije za epitelne stanice crijeva. Na taj način pomaže u sprječavanju sindroma propusnosti crijeva i povezanih stanja poput kronične upale.

Osim toga, mikrobiota sudjeluje u sintezi esencijalnih vitamina poput vitamina K, koji je ključan za zgrušavanje krvi, te vitamina B12, koji podržava stvaranje crvenih krvnih stanica i zdravlje živčanog sustava. Zahvaljujući ovim procesima, mikrobiota ne samo da poboljšava apsorpciju hranjivih tvari, već i podržava ukupno metaboličko zdravlje, osiguravajući ravnotežu između energetske potrošnje i skladištenja energije.

2. Regulacija imuniteta

Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u regulaciji imunološkog sustava, funkcionirajući kao svojevrsni “trener” imunoloških stanica. Ova komunikacija započinje već pri rođenju, kada mikrobiota oblikuje imunitet novorođenčeta, a nastavlja se tijekom cijelog života. Kroz interakciju s imunološkim receptorima u crijevima, mikrobiota pomaže imunološkom sustavu u prepoznavanju razlike između štetnih patogena i bezopasnih tvari poput prehrambenih molekula ili korisnih bakterija.

Osim što potiče proizvodnju zaštitnih antitijela i antimikrobnih peptida, mikrobiota ima i ulogu u sprječavanju pretjeranih imunosnih reakcija, poput alergija ili autoimunih bolesti. Time održava ravnotežu između protuupalnih i protuinfektivnih odgovora, osiguravajući stabilan imunološki sustav. Kada je mikrobiota uravnotežena, sprječava prodiranje štetnih mikroorganizama kroz crijevnu barijeru, pružajući prvu liniju obrane protiv infekcija i podržavajući opće zdravlje organizma.

3. Utjecaj na mentalno zdravlje

Crijevna mikrobiota ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje zahvaljujući složenoj vezi poznatoj kao osovina crijevo-mozak. Ova dvosmjerna komunikacija između probavnog i središnjeg živčanog sustava omogućuje mikroorganizmima u crijevima da utječu na raspoloženje, kognitivne funkcije i reakciju na stres.

Jedan od ključnih mehanizama ovog utjecaja je proizvodnja neurotransmitera. Crijevne bakterije sudjeluju u stvaranju spojeva poput serotonina, koji je odgovoran za osjećaj sreće i emocionalne stabilnosti. Zanimljivo je da se čak 90% ukupnog serotonina u tijelu proizvodi upravo u crijevima. Osim serotonina, mikrobiota proizvodi i druge spojeve poput gama-aminomaslačne kiseline (GABA), koja smiruje živčani sustav, te dopamina, koji je povezan s osjećajem zadovoljstva.

Disbioza ili neravnoteža mikrobiote može pridonijeti razvoju mentalnih stanja poput depresije, anksioznosti ili kroničnog stresa. Zbog toga održavanje zdrave mikrobiote kroz pravilnu prehranu i stil života može igrati ključnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja i emocionalne dobrobiti.

4. Prevencija bolesti

Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u prevenciji različitih bolesti, djelujući kao zaštitni mehanizam protiv neravnoteže poznate kao disbioza. Disbioza, odnosno poremećaj u sastavu i funkciji mikrobiote, povezuje se s razvojem brojnih kroničnih i metaboličkih bolesti. Primjerice, kod upalnih bolesti crijeva (IBD), poput Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa, disbioza uzrokuje povećanu upalu i propusnost crijevne barijere, što dovodi do pogoršanja simptoma.

Slično, mikrobiota ima utjecaj na regulaciju tjelesne mase i metabolizma. Neravnoteža u omjeru bakterija povezanih s probavom energije može doprinijeti razvoju pretilosti i dijabetesa tipa 2. Ove bolesti često su povezane s promjenama u prehrani i načinu života koji narušavaju zdravlje crijevne mikrobiote.

Povezanost mikrobiote s mentalnim zdravljem dodatno naglašava njezinu važnost. Depresija i anksioznost često su povezane s disbiozom, koja može narušiti komunikaciju između crijeva i mozga te smanjiti proizvodnju neurotransmitera poput serotonina. Održavanje zdrave mikrobiote kroz uravnoteženu prehranu, bogatu vlaknima i fermentiranim namirnicama, može pomoći u prevenciji i upravljanju ovim stanjima, čime doprinosi cjelokupnom zdravlju organizma.

Koji čimbenici utječu na crijevni mikrobiom?

  1. Prehrana

Prehrana je jedan od najvažnijih čimbenika koji oblikuju zdravlje crijevne mikrobiote. Hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, mahunarki, voća i povrća, potiče rast korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline (SCFA). Ove masne kiseline smanjuju upalu i jačaju crijevnu barijeru, čime štite zdravlje crijeva. Osim vlakana, fermentirane namirnice, poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija, sadrže korisne bakterije koje doprinose raznolikosti mikrobiote. S druge strane, prehrana bogata šećerom i zasićenim mastima može uzrokovati disbiozu, odnosno neravnotežu mikrobiote, što povećava rizik od kroničnih bolesti.

  1. Korištenje antibiotika

Iako su antibiotici ključni u liječenju bakterijskih infekcija, njihova nepravilna ili prekomjerna upotreba može imati ozbiljne posljedice za crijevnu mikrobiotu. Antibiotici ne razlikuju štetne bakterije od korisnih, pa često uništavaju i one mikroorganizme koji čine temelj zdravlja crijeva. To može dovesti do smanjenja raznolikosti mikrobiote, povećanja osjetljivosti na infekcije te razvoja disbioze. Nakon terapije antibioticima, važno je uvesti hranu bogatu vlaknima i probiotike kako bi se potaknula obnova mikrobiote.

  1. Stres i okoliš

Faktori poput stresa, tjelesne neaktivnosti i loše kvalitete sna također mogu negativno utjecati na raznolikost i stabilnost crijevne mikrobiote. Stres povećava razinu hormona kortizola, što može poremetiti ravnotežu bakterija i smanjiti broj korisnih sojeva. Osim toga, geografska lokacija i način prehrane imaju veliku ulogu – osobe koje konzumiraju ruralnu prehranu bogatu biljnim vlaknima često imaju raznovrsniju mikrobiotu u usporedbi s urbanim stanovnicima, čija prehrana često sadrži više procesirane hrane. Redovita tjelesna aktivnost, adekvatan san i uravnotežena prehrana mogu pomoći u očuvanju stabilnosti mikrobiote unatoč vanjskim izazovima.

Savjeti za uranotežen crijevni mikrobiom

Održavanje zdravlja crijevne mikrobiote ključno je za cjelokupno zdravlje, a to možete postići jednostavnim promjenama u svakodnevnim navikama:

  1. Jedite hranu bogatu vlaknima – Vlakna su “gorivo” za korisne bakterije u vašim crijevima. Namirnice poput cjelovitih žitarica, povrća, voća i mahunarki potiču proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA) koje jačaju crijevnu stijenku i smanjuju upale.
  2. Uključite fermentirane proizvode – Jogurt, kefir, kiseli kupus i kimchi bogati su probioticima, koji povećavaju raznolikost i broj korisnih bakterija. Ove namirnice ne samo da podržavaju zdravlje crijeva već i jačaju imunološki sustav.
  3. Izbjegavajte šećer i procesiranu hranu – Prekomjerni unos šećera i procesirane hrane može potaknuti rast štetnih bakterija i uzrokovati disbiozu. Fokusirajte se na prirodne, cjelovite namirnice kako biste osigurali ravnotežu mikrobiote.
  4. Dodajte prebiotike i probiotike u prehranuPrebiotici, poput luka, češnjaka, poriluka i banana, hrane korisne bakterije, dok probiotici, prisutni u fermentiranim namirnicama ili kao dodaci prehrani, uvode nove mikroorganizme u crijevni ekosustav. Kombinacija prebiotika i probiotika stvara optimalne uvjete za zdravlje crijeva.

Zdravlje počinje u crijevima – Poduzmite prvi korak danas!

Crijevna mikrobiota je ključ za vaše zdravlje – od probave i imuniteta do regulacije tjelesne težine i mentalnog blagostanja. Održavanje njezine ravnoteže počinje pravilnom prehranom, no dodatnu podršku možete pružiti prebioticima koji hrane korisne bakterije i promiču njihovu raznolikost.

Želite saznati više o stanju svoje crijevne mikrobiote? 

Uz našu analizu mikrobioma, dobit ćete personalizirane uvide i preporuke za jačanje vašeg zdravlja iznutra.

✅ Dodaci prehrani s prebioticima – Nahranite dobre bakterije i potaknite njihovu funkciju.
✅ Analiza mikrobioma – Otkrijte jedinstvenu ravnotežu vaših crijevnih bakterija i dobijte personalizirane savjete.

Preuzmite kontrolu nad svojim zdravljem već danas! Posjetite naš webshop i istražite naše proizvode ili se naručite na analizu mikrobioma.

Vodič za mediteransku prehranu!

Upišite vašu email adresu i preuzmite vodič.