Kada govorimo o zdravlju, najčešće razmišljamo o prehrani, stresu i spavanju, ali rijetko razmišljamo o živcu koji sve to povezuje. Vagalni živac, “lutajući živac”, jedan je od najvažnijih komunikacijskih kanala između mozga, crijeva i imunološkog sustava.
Da bismo razumjeli zašto je toliko važan najprije trebamo znati što zapravo imunitet jest.

Što je imunitet?

Imunitet je obrambeni sustav našeg tijela – sofisticirana mreža stanica, organa i kemijskih signala koji nas štite od infekcija, toksina i upale. To nije jedna struktura, nego cijeli sustav koji cijelo vrijeme radi kako bi prepoznao, neutralizirao i uklonio prijetnje.

Imunitet možemo podijeliti na dva dijela:

• Prirodni (urođeni) imunitet – tvoja brza, automatska prva linija obrane. Reagira odmah i štiti te od većine svakodnevnih „napadača“
• Stečeni imunitet – ciljani i precizan odgovor koji uči, pamti i svaki put reagira sve bolje.

Oba sustava moraju biti u ravnoteži – prejak imunitet vodi u pretjeranu upalu, a preslab znači češće infekcije i slabiju obranu.

Od čega se sastoji imunološki sustav?

Tvoj imunitet nisu samo “bijele krvne stanice”. Imunitet uključuje nekoliko ključnih razina zaštite:

1. Koža – fizička barijera

Najveći organ tijela koji prvi štiti od ulaska patogena.
Ako je koža oštećena, narušava se prva linija obrane.

2. Sluznice – štite unutarnje površine

Nalaze se u crijevima, dišnim putevima, ustima i spolnim organima.
Sluz (mukus) hvata i zadržava patogene, toksine i alergene, sprječavajući ih da dođu do stanica crijeva i uđu u tijelo.

3. Antitijela – precizni “projektili” imuniteta

Stvaraju ih limfociti i ciljano napadaju viruse, bakterije i sve što je tijelu strano.
Kad imunitet jednom prepozna patogen, antitijela ostaju u organizmu kao memorija za buduću obranu.

4. Stanice urođenog imuniteta (makrofagi, neutrofili, NK-stanice)

To su “prvi čuvari” organizma – brzo reagiraju, uklanjaju patogene i pokreću upalne signale koji aktiviraju ostatak imunološkog sustava.

Crijevni mikrobiom – nevidljivi partner imuniteta

Crijevni mikrobiom je zajednica trilijuna bakterija, gljivica i virusa koji žive u našim crijevima. Iako ih ne vidimo, one čine jedan od najvažnijih dijelova imunološkog sustava. danas Mikrobiom je toliko važan da se često naziva “proširenim imunološkim organom” zato što mikrobi u crijevima rade posao koji imunološke stanice same ne mogu. U nastavku donosimo neke od zanimljivosti kako su mikrobiom i imunološki sustav povezani.

1. Mikrobiom trenira imunološki sustav od rođenja

Kad se dijete rodi, njegov imunitet je “neiskusan”.
Mikrobi iz okoline, hrane i majčinog mlijeka uče imunitet:

• koje bakterije su prijatelji
• koje su prijetnja
• kada treba pokrenuti upalu
• kada je treba smiriti

Loš početni mikrobiom povezuje se s većim rizikom od alergija, astme i raznih autoimunih bolesti kasnije u životu.

2. Mikrobiom jača crijevnu barijeru (najveći imunološki organ)

Crijevna barijera je filter koji odlučuje što smije ući u tijelo, a što ne.
Kad su “dobre” bakterije jake, one:

• hrane stanice crijeva (putem SCFA)
• potiču proizvodnju sluzi
• sprječavaju ulazak toksina i patogena

Kad je mikrobiom oslabljen tada barijera crijeva postaje propusna (“leaky gut”) te se imunološki sustav stalno aktivira, a kronična upala raste.

3. Mikrobi proizvode tvari koje reguliraju upalu

Zdrave bakterije stvaraju kratkolančane masne kiseline (butirat, propionat, acetat) koje:

• smanjuju upalne procese
• sprječavaju pretjeranu aktivaciju imuniteta
• potiču umirivanje imunološkog odgovora

Međutim, kad loše bakterije prevladaju, one:

• oštećuju sluznicu
• povećavaju propusnost crijeva
• potiču prekomjernu aktivaciju imuniteta
• šalju konstantne stres signale kroz vagus

To dovodi do sljedećih stanja:

• kroničnog umora
• nadutosti
• alergija
• slabijeg imuniteta
• anksioznosti
• hormonalnog disbalansa

Upravo ovdje počinje “krug upale”:

Loš mikrobiom potiče kroničnu upalu, što usporava vagusni živac, a usporeni vagus dodatno povećava upalu u tijelu.

 Upravo iz ovog razloga svaki pristup jačanju imuniteta mora početi iznutra – s mikrobiomom.

Mikrobiom komunicira s mozgom putem nervusa vagusa

Crijeva imaju vlastiti živčani sustav koji se naziva enterički živčani sustav. Enterički živčani sustav povezan je s mozgom preko vagalnog živca, koji omogućuje stalnu, dvosmjernu komunikaciju između crijeva i mozga – što se događa u crijevima, mozak gotovo odmah registrira, i obrnuto.

Naše crijevne bakterije kroz metabolite, hormone crijeva i imunološke signale mogu direktno utjecati na aktivnost vaglnog živca, šaljući mozgu poruke o tome kakvo je stanje u crijevima. Kada je mikrobiom uravnotežen, signali su smirujući i protuupalni. Kada je u disbalansu, poruke postaju stresne i upalne.

Kronični stres, tjeskoba, preopterećenost ili potisnute emocije aktiviraju simpatički živčani sustav te se otpuštaju stresni hormoni koji pojačavaju upalne signale. Kada je stresnih hormona previše, vagalni živac ih više ne može “ugasiti”, što jasno pokazuje kako naše emotivno stanje utječe na imunitet, probavu i zdravlje u cijelosti.

Zato često vidimo da se probava pogorša kad smo pod psihičkim pritiskom – vagus se povlači, tijelo prelazi iz “rest & digest” u “fight or flight” stanje, a imunitet slabi.

Srećom, vagalni živac je živac koji se može trenirati. Njegov tonus može se ojačati pravilnim disanjem, sporim izdisajima, laganom fizičkom aktivnošću, meditacijom, hladnom vodom i njegovanjem zdravog mikrobioma – što sve zajedno vraća tijelo u stanje mira, bolje probave i jačeg imuniteta.

Kako ti Metabelly može pomoći da dovedeš cijeli sustav u balans

• Prebiotik Fiber Be Balanced – prirodan dodatak prehrani koji hrani tvoje dobre bakterije i pomaže da se crijeva smire, a mikrobiom vrati u ravnotežu.
• Analiza crijevnog mikrobioma – detaljan uvid u stanje tvojih bakterija, što im treba, što im smeta i gdje je došlo do disbalansa.
• Nutricionističko savjetovanje – personalizirani plan prehrane izrađen prema rezultatima tvoje analize, tako da točno znaš koja hrana podržava tvoje dobre bakterije.
• Psihološko savjetovanje – rad na stresu, navikama i emocionalnom zdravlju, jer se ravnoteža mikrobioma ne gradi samo kroz hranu nego i kroz živčani sustav.